|
|
 |
|
|
NAUKA:
12.Juni 2008 u 20h 57min
Naučnici otkrivaju zašto je "bolji vrabac u ruci nego golub na grani"
Naučnici su pronašli razlog zašto je bolji “vrabac u ruci nego golub na grani”.
Mi precjenjujemo ono što imamo i potcjenjujemo ono šta nemamo, a razlog za ono što psiholozi nazivaju “efekt osiguranosti” nikad nije u potpunosti objašnjen.
U žurnalu Neuron, dr. Knutson i njegove kolege opisali su kako se koriste metodom skeniranja kako bi analizirali mozgove ispitanika za vrijeme kad se od njih tražilo da kupe određene proizvode, da prodaju proizvode koji su im dani prije eksperimenta i da izaberu između drugih proizvoda i novca.
Istraživači su se fokusirali na tri područja mozga, nukleus akumbens koji je povezan sa predviđanjem novčanog dobitka i prednosti proizvoda, zatim inzula, koja je povezana sa predviđanjem gubitka novca, i prefrontalni korteks, koji obuhvata inicijalna predviđanja novčane dobiti.
Jedan od tri dijela, desna strana inzule, je povezana da efektom “vrabac u ruci”.
Uzevši zajedno, rezultati istraživanja pokazuju da “efekt osiguranosti” ima više veze sa strahom od gubitka željene imovine nego želje za posjedovanjem.
Na ovaj način, “Neuronaučne metode mogu unaprijediti teoriju ekonomije”, zaključuje dr. Knutson.
Za efikasnu trgovinu, prodavači često moraju umanjiti cijene, koje i sami mogu prihvatiti, dok kupci moraju povećati novčani iznos kojim žele platiti proizvod (skoro nikad ne ide u suprotnom pravcu), objašnjava on.
“Ukoliko prodavači pate od efekta osiguranosti i nisu u stanju umanjiti cijene, nestat će sa slobodnog tržišta. Takve dileme su uobičajene kad je u pitanju prodaja kuće”, izjavio je za Telegraph.
“Naši rezultati sugerišu da je jedno rješenje problema iskustvo u prodaji (i gubitak) udobnosti. U slučaju kuća, sticanje ove vrste iskustva može skupo koštati", navodi istraživač.
“Drugo rješenje može biti i da platite nekoga, ko se ne boji gubitaka, da proda vašu kuću za vas. Ovim se omogućuje opravdanost upošljavanja profesionalnih prodavača kuća”, objavljuje Telegraph.
NAUKA:
06.Juni 2008 u 11h 28min
Otkrivena još jedna piramida
Egipatski arheolozi pronašli su 4.000 godina staru piramidu koja je "nedostajala", odnosno za koju se vjerovalo da je pronađena prije 200 godina, ali nakon toga nije nikad ponovo viđena.
Vođa ekspedicije Zahu Hawass smatra da je ovu piramidu izgradio kralj Menkauhor, čudni faraon koji je vladao samo osam godina.
Godine 1842. njemački arheolog Karl Richard Lapsius spominjao je piramidu u svojim pronalascima u Sahari, dajući joj naziv "broj 29" i zovući je "bezglava piramida" jer joj je preostala samo osnovica. U međuvremenu je pustinjski pijesak zatrpao ovo nalazište i niko poslije toga nije mogao naći Menkauhorovu grobnicu, piše AP.
"Pronašli smo piramidu koja je nedostajala," rekao je Hawass novinarima na obilasku pronalazaka u pustinji u kojoj se nalazi mnoštvo grobnica vođa antičkog Memfisa, glavnog grada tadašnjeg egipatskog carstva u blizini današnjeg Kaira.
Tim pronalazača također je otkrio dio puta kojim su svećenici prolazili lica prekrivenih maskama, noseći mumuficirane ostatke faraona koji su smatrani božanstvima.
Baza piramide je pronađena na više od 7,6 metara debelih naslaga pijeska koji je uklonjen u protekloj godini. Stil kojim je građena inicira da potiče iz doba Pete dinastije, perioda koji je započeo 2.465 godina prije nove ere.
U unutrašnjosti su pronađeni sarkofazi koji su u to doba korišteni, te ime vlasnika napisano hijeroglifima.
"Nikad ne znate kakve sve tajne krije pijesak u Egiptu," kaže Hawass. "Uvijek se nadam da će biti još piramida za otkriti."
NAUKA:
05.Juni 2008 u 10h 44min
Darwinove teorije i nakon 150 godina unose nemir
Razgovori i naučni sastanci će sljedećeg mjeseca otpočeti seriju događaja u trajanju od osamnaest mjeseci kako bi proslavili utjecaj i dugotrajno nasljeđe Charlesa Darwina, čije teorije o evoluciji i dalje izazivaju kontraverze 150 godina pslije.
U julu 1858. godine naučni radovi Darwina i kolege naučnika Alfreda Wallacea o razvoju životinja su bili predstavljeni u Linnean Societyju u Londonu predstavivši posljednji krik naučnih saznanja.
"Bilo je veoma malo reakcija tada u prostoriji", izjavila je bibliotekarka Lynda Brooks, "prava buka je nastala tek kad je Darwin naredne godine objavio `O porijeklu vrste`".
Društvo, koje sebe ponosno smatra nosiocem ekpertize za oblast historije prirode, će 1. jula ove godine održati sastanak na kojem će se raspraviti koliko se naučno razumijevanje kontraverznih teorija razvilo od tada.
Proslave će pokriti tri značajna događaja u životu stidljivog naučnika koji je potresao svijet.
U februaru 2009. godine bit će 200. godišnjica Darwinovog rođenja a sljedećeg novembra 150. godišnjica od nastanka "O postanku vrste".
Darwin, koji je znao kakvu će reakciju izazvati, se godinama skrivao u sjeni prije nego je odlučio objaviti teorije utemeljene na principima prirodne selekcije.
Darwinovi strahovi su bili razložni. Osuđen je od strane naučne i religijske zajednice tog vremena.
Jedna poznata karikatura prikazuje naučnika sa tijelom majmuna, dok je ljude ljutila mogućnost da možda vode porijeklo od majmuna i da nisu bili stvoreni na sliku i priliku Boga.
Njegove teorije i danas odbijaju, uglavnom, kreacionisti u SAD-u, a manje su dobrodošle i na Bliskom Istoku.
Čak je i u Britaniji anketa 2006. godine pokazala da samo 48% ljudi vjeruje u Darwinovu teoriju evolucije.
Osamnaestomjesečni događaji, koji, između ostalog, uključuju izložbe i seminare u londonskom Natural History muzeju, koluminirati će naučnim sastancima na trodnevnoj konferenciji u Egiptu u novembru 2009. godine, objavio je Reuters.
NAUKA:
04.Juni 2008 u 18h 35minPračovjek ubijao ljubavne suparnike Postoje indicije da je prahistorijski čovjek pogubio protivnike iz susjednih plemena kako bi ukrao njihove žene, istraživanja su pokazala.
Studija sprovedena na skeletima starim oko 7.000 godina, koju su vodili naučnici Durham Univerziteta, je pokazala da su jednauod sahranjenih grupa činili isključivo muškarci i djeca.
Postoji indicija da su žene bile pošteđene i da bi otimanje žena mogao biti motiv napada.
Rezuztati istraživanja grobnice u Talheimu, Njemačka, su objavljeni u vidu studije u žurnalu Antiquity.
U osamdesetim godinama su otkrivena 34 skeleta, a istraživanja upućuju na skelete koji nose ožiljke na lijevoj strani lobanje, koji pokazuju da su bili sjekirom udareni u glavu, što ukazuje na to da su bili pogubljeni dok su bili vezani.
Naučnici su zaključili da je odsustvo žena značilo da su bile zatočene.
Dr. Alex Bentley sa odsjeka arheologije sa Univerziteta Durham je rekao: "Čini se da je ovo bila ciljna grupa, jer se takvo šta moglo desiti u ciklusu osveta između suprotstavljenih grupa".
"Naše analize ističu da su lokalne žene bile nagrađene kao posebne i da su zbog toga bile održane u životu", izjavio je dr Bentley.
Arheolog je dodao kako izgleda kao da se radilo o plemenskom ratovanju na maloj razini", objavio je BBC.
NAUKA:
4.Juni 2008 u 00h 22minPušenjem marihuane smanjujete mozak Redovno pušenje marihuane može smanjiti određene oblasti mozga koje upravljaju pamćenjem, emocijama i agresivnim ponašanjem, tvrde australski naučnici.
Naučnici su koristili magnetnu rezonancu kako bi skenirali mozak 15 osoba koje su priznale da, najmanje posljednjih deset godina, puše marihuanu više od pet puta dnevno, te su snimke uporedili sa snimkama mozga 16 osoba koje ne konzumiraju ovu drogu.
Oni koji su redovno pušili marihuanu u prosjeku su imali 12 posto manji hipokampus, dio mozga za koji se vjeruje da utječe na pamćenje i emocije, kao i sedam posto manju amigdalu, koja igra važnu ulogu u regulaciji straha i agresije.
"Iako umjerena upotreba možda ne vodi do značajnih neurotoksičnih efekata, ovi rezultati sugerišu da pretjerana dnevna upotreba kanabisa može zaista biti otrovna i štetna za moždano tkivo kod ljudi", stoji u saopćenju Murata Yücela sa Univerziteta u Melbourneu i kolega sa Univerziteta u Wollongong, koje je objavio Guardian.
Konzumenti marihuane su imali i slabe rezultate na testovima verbalne memorije te ispoljavali blage simptome psihotičnih poremećaja poput šizofrenije i manija.
VIJESTI:
03.Juni 2008 u 14h 50min
Pronađena najmanja planeta izvan solarnog sistema
Astronomi su uočili najmanju planetu izvan solarnog sistema koja orbitira oko zvijezde. Planeta je "normalne" veličine, samo tri puta veća od Zemlje.
Otkriće planete mase slične Zemljinoj smatra se "Svetim gralom" traganja za planetama koje leže izvan našeg Solarnog sistema, objavio je BBC.
Od vitalnog je značaja ovaj pronalazak jer istraživači žele pronaći planete, druge svjetove na kojima je moguć život.
Novootkrivena planeta orbitira oko zvijezde koja je tako male mase da bi mogla biti "pala zvijezda" ili "smeđi patuljak".
Astronomi su pronašli novi svijet koristeći se tehnikom gravitacijskih leća. Ova tehnika koristi prednosti činjenice prelamanja svjetlosti u trenutku proticanja zraka pored masivnog objekta, npr. zvijezde.
Planeta pod imenom MOA-2007-BLG-192Lb je oko 3,3 puta veća od Zemlje. Istraživanja su pokazala da bi planeta mogla imati debeli sloj atmosfere a špekulisalo se da bi mogao postojati i okean na površini planete.
Nasa-in svemirski teleskop James Webb, koji bi trebao izaći do 2013. godine, bi mogao tragati za znakovima života na zemljolikoj planeti koja orbitira u blizini Sunca.
Vođa istraživanja David Bennett sa Univerziteta Notre Dame je komentirao metodu pronalska planete: "Ovo je način pronalaženja planeta manje mase, uključujući planetu mase sličnu Zemljinom".
Dodao je: "Ovo isto ohrabruje astronome koji su u potrazi za planetama u naseljivim zonama zvijezda sa malom masom".
NAUKA:
03.Juni 2008 u 10h 44minLjudi mogu predvidjeti budućnost Rezultati nove studije Politehničkog instituta Rensselaer govore o tome da je ljudski vizualni sistem opremljen mogućnošću da predvidi budućnost.
Profesor Mark Changizi je izjavio da je mozgu potrebna desetina sekunde da opazi ono što oči vide.
Kako bi kompenzirao neurološke odgode, vizualni sistem je razvio mogućnost da generiše opažanja koja će se desiti jednu desetinu sekunde poslije u budućnosti. Changizi je izjavio da, zahvaljujući visokoj kvaliteti vizualnog sistema, ono što subjekat opaža više odgovara našem poimanju sadašnjosti nego onome što se desilo prije jednu desetinu sekunde.
Izgradivši hipotezu o "opažanju sadašnjosti", Changizi je sistematično organizovao i objasnio više od 50 tipova iluzija vida koje se javljaju zato što mozak nastoji opaziti skoru budućnost.
"Iluzije se javljaju kada naši mozgovi `nastoje` percipirati ono što će se desiti u budućnosti a te percepcije se ne slažu sa realnošću. Ogroman uspjeh je postignut na polju otkrivanja i dokumentovanja bezbrojnih iluzija vida. Međutim, srazmjerno manje uspjeha je postignuto u organiziranju iluzija", izjavio je Changizi, vođa istraživanja.
Organizacija iluzija vida može pomoći neurolozima koji nastoje razumjeti mehanizme koji stoje iza vida, izjavio je Changizi koji je vodio istraživanja u Sloan-Swartz Centeru na klalifornijskom institutu tehnologije. Studija je, kako prenose američki mediji, objavljena u žurnalu "Cognitive Science".
30.Maj 2008 u 11h 41min
Dosad neviđeni snimci amazonskih Indijanaca
Amazonski Indijanci iz jednog od posljednjih plemena na svijetu sa kojim nisu uspostavljeni nikakavi kontakti su fotografisani iz zraka. Na fotografijama se vide Indijanci oslikani svjetlocrvenom bojom i opremljeni lukovima i strijelama.
Fotografije plemena u blizini granice između Brazila i Perua su rijetko svjedočanstvo da takva jedna grupa postoji.
“Ono što se dešava u ovom području je klasičan primjer kriminala protiv prirode, plemena, faune i dalje je svjedočanstvo kompletnoj iracionalnosti kojom mi, “civilizirani” tretiramo svijet”, riječi su Josea Carlosa Meirellesa u izjavi organizacije Survival International.
Jedna od fotografija pokazuje dvojicu Indijanaca pokrivenih svjetlocrvenom bojom spremnih da ispale strijele na letjelicu dok drugi Indijanac gleda.
“Svijet treba da se probudi i da osigura da njihova teritorija bude zaštićena i u saglasnosti sa međunarodnim zakonima. U suprotnom, može se desiti da uskoro ovo pleme nestane”, rekao je Stephen Corry, direktor Survival International, organizacije koja podržava plemena iz čitavog svijeta, objavio je Reuters.
26.Maj 2008 u 16h 37min
Dosad neviđeni snimci Marsa
NASA-ina svemirska letjelica poslala je prve fotografije dosad neistraženog Marsa koje su već sad ušle u historiju.
Mars Phoenix je sletio na sjever Crvene planete, nakon 680 miliona km vožnje od planete Zemlje.
Sonda je bila opremljena robotskom rukom koja treba da iskopa vodu-led za koji se vjeruje da se nalazi duboko ispod površine.U nekoliko sljedećih dana odvijat će se ispitivanje tla u cilju pronalaženja neophodnih uvjeta za nastanak života.
Inžinjeri i naučnici NASA-inog laboratorija u Kaliforniji oduševljeno su pozdravili vijest o slijetanju.
“Phoenix je sletio – dobrodošli na sjever Marsa”, najavio je kontrolor leta.
Posljednjih sedam minuta desetomjesečnog putovanja na Mars ocijenjeno je najzahtjevnijim dijelom misije.
Sonda je preživjela zapaljivo uranjanje kroz tanki sloj atmosfere planete, usporavajući brzinu sa skoro 21.000 km/h.
Istraživači NASA-e su o slijetanju saznali više kada su snimci sonde stigli do Zemlje.
Prvi snimci pokazuju “arktičku ravan” gdje se Phoenix zaustavio, dio Marsa koji nikad prije nije bio viđen, objavio je BBC.
NAUKA:
24.Maj 2008 u 16h 43minOgromne pukotine na ledenom grebenu Arktika Dokaz o dramatičnom pucanju arktičke ledene kape se iznenada pojavio tokom istraživanja ekspedicije kanadske vojske
Naučnici su putovali sa trupama i naišli su na nove frakture ogromnih ledenih grebenova na dalekom sjeveru Kanade. Tim stručnjaka je na Ward Huntu, najvećem grebenu tog područja, pronašao mrežu pukotina, koje su bile široke i više od 16 km.
Na ovakvu sudbinu ogromnih ledenih blokova se gleda kao na ključni indikator klimatskih promjena.
Jedan od naučnika ekspedicije, Derek Mueller sa Univerziteta Trent, Ontario, je objasnio da se greben dezintegrisao i da su njegovi dijelovi pričvršćeni jedno za drugo poput dijelova slagalice, koji bi vrlo lako mogli otplutati dalje.
Drugi istraživač, dr Luke Copland sa Univerziteta u Ottawi je objasnio da se dramatične promjene dešavaju i prate od uzmicanja glečera do topljenja leda mora.
“Prošle godine smo imali 23% manje (leda na moru) nego ikad prije, i ono što se dešava sa grebenima leda je dio te slike”, objasnio je Copland.
Kada se greben rastavi, komadi leda otplove u okean kao “otoci leda”, transformišući geografiju obale. Nakon rekordnog topljenja Arktika prošle godine, sve oči su uprte na ono što će se dešavati sa ledom mora ovog ljeta, prenosi BBC.
23.Maj 2008 u 18h 07minNa Marsu je moglo biti života Gotovo čisti silicijev dioksid kojeg je 2007. godine na Marsu pronašao američki robot Spirit mogao bi ukazivati na tragove prošlog života. Znanstvenici su zaključili kako je dioksid nastao djelovanjem vulkana, gejzira ili oboje.
Silicijev dioksid na Zemlji se može naći oko dimnjaka hidrotermalnih toplica, poput onih u američkom nacionalnom parku Yellowstone u Wyomingu, slavnom po geotermičkim fenomenima, gdje se nalaze dvije trećine gejzira planeta i brojni izvori tople vode.
O najnovijem pronalasku silicijevog dioksida u krateru Gusev na crvenoj planeti govori detaljno istraživanje koje će danas objaviti američki časopis Science. Jack Farmer, jedan od autora istraživanja, zaključio je da je okoliš na Marsu bio pogodan za život, jer je imao tekuću vodu i izvore energije koji su neophodni za život.
22.Maj 2008 u 15h 03minŠta klimatske promjene donose BiH ? Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organizuje konferenciju "Izazovi klimatskih promjena u BiH", od 2. do 3. juna.
U okviru aktivnosti koje u posljednje vrijeme u oblasti zaštite okoliša provodi UNDP posebno mjesto zauzima problematika klimatskih promjena.
Imajući u vidu da je BiH nedavno ratificirala Kyoto protokol, te da je rješavanje problema vezanih za klimatske promjene na globalnom nivou najveći prioritet, pravo je vrijeme da se unaprijedi znanje ključnih partnera o mogućnostima, kao i društveno-ekonomskim koristima za zemlju.
Pridruživanjem Protokolu, te aktiviranjem njegovih razvojnih mehanizama, BiH može poboljšati svoje napore u provođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
Cilj konferencije je da se osigura što bolje razumijevanje zahtjeva u okviru Kyoto protokola i u skladu s tim potreba za zakonodavnim i institucionalnim jačanjem, kao i potreba za jačanjem kapaciteta u ovoj oblasti na državnom nivou, saopćeno je iz UNDP-a.
10.05.2008.
Činjenice i mitovi o našim mozgovima
Da li veći mozak znači da je osoba pametnija? Da li slijepi zaista čuju bolje nego oni koji vide? I zašto ne možemo izbaciti taj irititajući zvuk iz svoje glave? Zanimaju vas odgovori? Čitajte dalje.
Postoji toliko mitova o našim mozgovima, ali i tako mnogo začuđujućih činjenica o kojima pišu Sandra Aamodt i Sam Wang, dva vodeća naučnika iz oblasti neurologije, u knjizi “Welcome to Your Brain: Why You Lose Your Car Keys but Never Forget How to Drive and Other Puzzles of Everyday Life”. Ovdje vam navodimo samo neke.
Činjenica: Ne možemo škakljati sami sebe
Kad doktor pregleda škakljivog pacijenta, obično stavi njegovu ruku preko svoje da bi spriječio osjećaj golicanja. Zašto? Upravo zato što, ma koliko škakljivi bili, ne možete poškakljati sami sebe.
Ovo se dešava jer se naš mozak fokusira na ono što se odvija u vanjskom svijetu. Zato, naprimjer, najvjerovatnije nećemo primijetiti teksturu svojih čarapa, ali ćemo itekako osjetiti ako nas neko potapše po ramenu. I zato, ako doktor drži našu ruku na svojoj, naš mozak misli da pokrete vrši naša ruka, a ne doktorova.
Činjenica: Gledati u fotografiju je teže nego igrati šah
Kad su kompjuterski stručnjaci prvi put pokušali napraviti program koji će oponašati ljudske aktivnosti, utvrdili su da je relativno lako postaviti da kompjuter slijedi logiku i kompleksnu matematiku kojom se bavi čovjek. Ali im je bilo izrazito teško učiniti da prepoznaju stvari na vizuelnim elementima.
Danas kompjuter može pobijediti čovjeka na mnogim poljima, ali i malo dijete može nadmašiti i najbolji kompjuterski program kad je u pitanju vizualizacija vanjskog svijeta.
Jedan od razloga za to je teškoća u identifikaciji individualnih objekata. Kad vidite neku sliku nakratko, onda vrlo lako možete da pogriješite u onome što mislite da ste vidjeli. Naprimjer, kad se odjednom ispostavi da je onaj kamen na putu ustvari komšijina mačka.
Mit: Koristimo se samo desetim dijelom svog mozga
Iako pola svjetske populacije vjeruje u ovo, zapravo je tačno da se koristimo kompletnim mozgom svaki dan. Ali ako se ovaj mit toliko dugo drži, to znači da nam govore ono što želimo čuti.
Ustvari, ljudi obično misle: ako se inače služim sa samo 10 posto svog mozga, možeš misliti šta bih sve mogao napraviti kad bih koristio ostalih 90 posto!
Na žalost svih onih koji misle ovako - čak i za najjednostavnije aktivnosti koristimo se kompletnim mozgom.
Činjenica: Zijevanje budi mozak
Iako nas zijevanje asocira na spavanje ili dosadu, istina je da nas ono budi. Sama ova aktivnost za sobom povlači širenje pluća i ulazak veće količine kisika u krv, što nas razbuđuje.
Ne zna se zašto je zijevanje "prelazno". Neki smatraju da se tako s jedne osobe na drugu prenosi potreba za buđenjem. Ipak, ovo je slučaj samo kod ljudi. Kod životinja, naprimjer kod pasa, zijevanje je odgovor na stresnu situaciju ili način da se smire drugi.
Mit: Slijepi čuju bolje
Testiranja su pokazala da slijepi ne detektuju zvukove bolje nego ljudi koji vide.
Slijepi ljudi, doduše, imaju bolju memoriju. Pošto se ne mogu osloniti na vid kako bi saznali nešto više o stvarima, moraju više pamtiti dobivene informacije. To pamćenje informacija o okolini izoštrava njihovu memoriju.
Također su bolji u jezicima, odnosno bolje razumiju značenje rečenica.
Činjenica: Kompjuterske igre pomažu u istovremenom obavljanju više stvari
Moderni svijet je pun akcije, te stalno obavljaljujemo više zadataka odjednom. Ako imate više od 30 godina, vjerovatno se pitate kako to da se mlađi naraštaji lakše snalaze u ovakvim situacijama. To je zato što su njihovi mozgovi već "istrenirani" da se mogu nositi sa ovakvim slučajevima.
Stalno obavljanje više stvari u isto vrijeme, kao što se dešava u kompjuterskim igricama, vježba mozak da obraća pažnju na sve odjednom. Znači, igrice, na kraju krajeva, i nisu tako loše za djecu.
Mit: Veći mozak = veća inteligencija
Veličina mozga ne utiče na inteligenciju. Einsteinov mozak nije bio ništa veći od uobičajenog. Ipak, naučnici kažu da bi inteligencija mogla zavisiti od prostora između ćelija mozga, jer je utvrđeno da se tokom djetinjstva i adolescencije ovi prostori šire.
Činjenica: Vježbanjem održavate svoj mozak u formi
Zaboravite na sudoku ili ukrštenice. Fizičke vježbe su one koje naš mozak održavaju zdravim s godinama.
Kako starimo, cirkulacija je sporija i opskrbljivanje ćelija mozga je smanjeno, pa mozgu treba više kisika i glukoze, što se treba obezbijediti vježbanjem.
Zapravo, vježbanje je aktivnost kojom možete obezbijediti odličnu mentalnu sposobnost i kad budete u dubokoj starosti. Potvrđeno je da su ljudi koji su dovoljno vježbali u toku života u starosti bili mnogo sposobniji mentalno od onih koji nisu vježbali.
Da bi vježba bila efektivna, potrebno je provesti barem 30 minuta radeći vježbe i to par puta sedmično. To ne moraju biti naporni treninzi, brže hodanje je sasvim dovoljno.
Činjenica: Mozak koristi manje energije nego svjetlo u frižideru
Mozgu treba samo 12 vati da normalno funkcioniše, a to je stvarno manje od sijalice vašeg frižidera. Zauzima samo tri posto težine našeg tijela, a proizvodi šestinu ukupne tjelesne energije.
Dakle, "cijena" njegove upotrebe je skoro pa zanemariva.
Mit: Bebe koje slušaju Mozarta su pametnije
Nema naučnih dokaza za ovo, a mit je pokrenut još 1993. kad je naučni magazin Nature izvijestio da slušanje prvih deset minuta Mozartovih sonata trajno pospješuje rezultate studenata na testu.
Ovu ideju podržao je nekoliko godina kasnije američki guverner koji je svirao Beethovenovu Odu radosti državnom parlamentu i tražio 100.000 dolara kako bi poslao CD-ove sa klasičnom muzikom svim roditeljima novorođenčadi u toj državi.
Odatle je sve počelo, uprkos činjenici da niko nikada nije testirao ovaj učinak na bebama. Ipak, ova ideja se proširila na mnoge zemlje i dospjela u mnoge novine, knjige i magazine, a u pričama su studenti na koje Mozart pozitivno utiče zamijenjeni bebama.
Ipak, iako slušanje klasične muzike ne pomaže bebama da budu pametnije, učenje sviranja određeneih instrumenata od malih nogu sigurno će im pomoći da razviju bolje rezonovanje.
Činjenica: Glupe zvukove je teško zaboraviti
Nema ništa dosadnije od dijela pjesme koja nam se stalno ponavlja u glavi. Za to možemo kriviti jedino naš mozak koji ima mogućnost da se prisjeća određenih sekvenci.
Mozak pamti sve, od pokreta koje pravimo dok se potpisujemo do pravljenja kafe i puta kojim idemo do posla. Također ima sposobnost da se tih momenata prisjeća svakodnevno kako bi nam život bio lakši.
Kako ovo spriječiti? Jednostavno pronađite novu dosadnu pjesmu čije dijelove ćete zapamtiti.
08.05.2008.
Mogu li "mozgalice" povećati IQ?
Sudeći po jednoj TV reklami, nakon igrice Brain Training na Nintendo DS-u, starost mozga tridesetdevetogodišnje glumice Nicole Kidman odgovara starosti njenog zategnutog lica: dvadeset i četiri godine. Igricu, koja se sastoji od testova pamćenja i brzog odgovaranja na zadatke, je razvio japanski neuronaučnik Ryuta Kawashima i prodao ju je u deset miliona primjeraka širom svijeta.
Novine objavljuju brojne slagalice kojima se trenira mozak, a postoje i mnoge igrice na mobitelima i kompjuterimam kao i brojne knjige koje nude testove sličnog sadržaja.
“Ne postoji nikakvi dokazi da ovi testovi poboljšavaju sposobnost pamćenja”, izjavio je Jason Braithwaite, kognitivni psiholog i neuropsiholog sa Univerziteta u Birminghamu. Naučnik tvrdi da ovi testovi nisu ništa vredniji u odnosu na igru šaha ili rješavanje križaljke i da neće znatno poboljšati funkcije mozga .
Braithwaite je dodao da je ideja o umanjenju starosti mozga besmislena i da se ovim testovima poboljšava npr. sposobnost kratkotrajnog pamćenja, ali da ne znači da se na ovaj način generalno mogu poboljšati kognitivne sposobnosti.
S druge strane, ako je suditi po novoj američkoj studiji, treniranjem moždanih aktivnosti pomoću kompjuterskih igrica može se povećati kvocijent inteligencije. Polovina od sedamdeset ispitanika radili su testove koji su mjerili vrijeme i brzinu rješavanja zadatih problema. Kada su nakon toga trebali riješiti problem drugačijeg sadržaja od onog u testu, oni koji su se testirali pokazali su bolje rezultate od onih koji nisu.
Radi se o ohrabrujućem istraživanju s jedne strane, iako su pojedini kritičari izjavili da je broj ispitanika premalen da bi se mogli donositi bilo kakvi zaključci.
Direktor istraživačkog centra za Alzheimerovu bolest je izjavio da se ove igrice dobro prodaju ali da starije osobe gube vrijeme na ove igrice i polažu lažne nade u izlječenje od Alzheimerove bolesti, objavio nje Guardian.
“Bolji savjet bi bio da provedeš trideset minuta dnevno radeći onda fizičke vježbe, a ne trenirajući mozak”, zaključio je Ballard.
07.05.2008.
Ima nešto dobro u debeloj pozadini
Vrsta masnoća koja se akumulira oko kukova i na stražnjici može biti dobra u borbi protiv dijabetesa, tvrde američki istraživači.
Oni tvrde da potkožna masnoća pomaže u djelovanju hormona inzulina koji reguliše šećer u krvi. Istraživanje je provedeno na miševima kojima je ugrađena ova vrsta masnoće duboko u abdomen i utvrđeno je da su izgubili na težini, iako nije uvedena nikakva dijeta u njihovoj prehrani niti je povećan nivo aktivnosti.
"Bio je to iznenađujući rezultat," kaže doktor Ronald Kahn sa Harvard Medical School u Bostonu. "Utvrdili smo da zapravo postoji koristan efekat ove masnoće, posebno ako je u oblasti abdomena."
Istraživano je i to zašto osobe koje imaju viškove na različitim mjestima na tijelu imaju drugačije nivoe rizika kad je u pitanju šećerna bolest. Došlo se do saznanja da je ona masnoća koja se nalazi tačno ispod kože ustvari blagotvorna za metabolizam i aktivno štiti od bolesti ovog tipa, za razliku od onih nakupljenih dublje.
"Nije sva masnoća štetna, pokazalo se. Ipak postoje neki posebni aspekti kojima se moramo više pozabaviti," rekao je doktor Kahn koji se nada da će biti pronađena supstanca koju će pretvoriti u lijek za ubrzanje rada metabolizma, piše Reuters.
27.04.2008.
Asteroid u skoroj budućnosti pogađa Zemlju?
Trinaestogodišnji Nijemac je ispravio NASA-ina mjerenja i prognozu leta nebeskog tijela u blizini planete Zemlje, sudeći po njemačkom časopisu Postdamer Neueste Nachrichten. Mladi astronom Nico Maquardt je izjavio da će se asteroid Apophis približiti Zemlji u 2029. godini i da će promijeniti putanju, što bi za posljedicu moglo imati da ovaj asteroid pogodi planetu Zemlju.
NASA-ini stručnjaci su ocijenili rizik od katastrofe jedan u odnosu na 45.000, dok su Marquardtove kalkulacije pokazali da je rizik sto puta veći. Stručnjaci su naknadno priznali da su dječakova mjerenja donekle tačna.
NASA-ini stručnjaci koji proučavaju svemirski dio prostora u blizini Zemlje nisu bili u kontaktu sa dječakom niti su primali ikakve poruke od mladog Nijemca koji tvrdi da postoji mnogo veća opasnost od sudara nego su NASA-ini naučnici pretpostavili.
Dječak je donio zaključke da bi se asteroid Apophis mogao sudariti sa vještačkim satelitom kada se približi Zemlji 2029. godini. Međutim, kako tvrde NASA-ini stručnjaci, asteroid neće doseći glavni pojas geosinhronijskog satelita 2029. godine i mogućnost da dođe do sudara sa satelitom je prilično mala. Iz tog razloga, kako dalje ističu, mogućnost da dođe do kolizije sa vještačkim satelitom ne može ugroziti ranije proračune o koliziji Apophisa i Zemlje izražene u odnosu jedan naprema 45.000.
Sudeći po naučnom magazine LiveScience, priče o asteroidima koji se približavaju Zemlji, pojavljuju se non-stop. Najmanje jednom godišnje nove priče o predstojećoj katastrofi rašire se cijelim svijetom. Međutim, najčešće priče uskoro budu oborene ili se mogućnost od katastrofe toliko umanji da do katastrofe praktično ne može ni doći.
18.04.2008.
Istraživači pronašli džinovsku kornjaču u Vijetnamu
Biolozi su identifikovali džinovsku kornjaču mekog oklopa od kulturnog značaja u sjevernom Vijetnamu za koju se vjeruje da je iščezla u divljini, saopćili su istraživači u četvrtak.
Nakon tri godine traganja, Azijski fond eksperata za kornjače fotografirao je i identifikovao kornjaču (Rafetus swinhoei), jedini poznati živući primjerak te vrste, na jezeru zapadno od vijetnamske prijestonice Hanoja, javio je Reuters.
Metropaeks zoološki vrt iz Clevelanda u Sjedinjenim Državama, koji je sponzorirao potragu, objavio je otkriće u saopćenju za javnost.
"Ovo je nevjerovatno važno otkriće jer je Swinhoe kornjača jedna od najugroženijih vrsta kornjača na svijetu", navodi Doug Hendrie, koordinator Azijskog programa kornjača američkog zoološkog vrta, u izjavi za javniost.
"Ova vrsta ima legendarni status u vijetnamskom narodu, tako da je ovo možda prilika da se legenda nastavi", navodi on u izjavi.
Istraživač Tim McCormack iz Metroparks zoološkog vrta u Clevelandu odbio je pružiti ime jezera ili dati druge detalje o lokaciji kornjače iz straha da će biti ulovljena i prodana kao raritet.
Zoološki vrt je saopćio da su samo još tri primjerka te kornjače poznata naučnicima, dva u zoološkim vrtovima u Kini i jedan na jezeru Hoan Kiem (Jezero vraćenog mača) u centru Hanoja.
Kornjača može težiti do 136 kg, dugačka je do 0.9144 metara i može živjeti duže od 100 godina.
Istražitelji, međutim, tvrde da su one praktično iščezle zbog lovaca koji ih ubijaju radi hrane, manjka staništa za mriještenje i zagađenja. Azijska mreža za zaštitu kornjača tvrdi da se i s do 15 miliona kornjača trguje u Aziji, od kojih većina završi u Kini.
Reptil u hanojskom jezeru zauzima posebno mjesto u vijetnamskom folkloru a vjeruje se da bi njegovo pojavljivanje moglo predstavljati uvod u izuzetna dešavanja.
Legenda priča kako je car iz 15. stoljeća Le Loi koristio magični, božanski mač, da protjera osvajače iz kineske dinastije Ming.
Džinovska kornjača je izronila dok je Le Loi vozio čamac i poručila mu da vrati mač Kralju zmajeva. On je isukao mač iz korica u zabo ga u usta kornjače koja je nestala pod vodom.
Otada je jezero, ranije poznato pod nazivom Ho Luc Tguy ili Jezero zelene vode, postalo poznato kao Jezero vraćenog mača.
Prije više od sedam godina, vijetnamski zoolog Ha Dinh Duc imenovao je reptila, za koga se procjenjuje da je težak oko 200 kg, kao Rafetus Leloi, u čast cara.
15.04.2008.
Otkrivena nova tehnika kloniranja
Independent na prvoj strani kao ekskluzivnu objavljuje vijest o otkriću nove tehnike kloniranja.
Prema pisanju dnevnika, nova tehnologija jednostavnija je i sigurnija od one koje je primijenjena u slučaju kloniranja ovce Doli, što je potaklo strahovanja da bi jednoga dana moglo da bude primijenjena na ljudskim embrionima radi stvaranja "dizajniranih beba".
U eksperimentu izvedenom na miševima, ćelije kože odrasle životinje ubačene su u rane embrione začete u laboratorijskim uvjetima - neki potomci bili su djelimični, a neki potpuni klonovi.
Za razliku od kloniranja Doli, ova procedura je toliko jeftina i efikasna da otvara vrata da parovi koji ne mogu da dobiju djecu dobiju potomke s genetskim odlikama oba roditelja.
Independent podsjeća da su Katolička crkva i američki predsednik Bush prošle godine pozdravili otkrića pretvaranja ćelija ljudske kože u matične ćelije bez stvaranja ili uništavanja ljudskih embriona.
Paradoks je da su upravo ta otkrića otvorila mogućnost za najveću noćnu moru protivnika istraživanja matičnih ćelija - mogućnost kreiranja ljudskih klonova u laboratorijama, piše Independent.
05.04.2008.
Globalne temperature ove godine u padu?
Globalne temperature će ove godine biti niže od temperatura zabilježenih 2007. godine zahvaljujući efektu hladne morske struje na Pacifiku, poznatije pod imenom La Nina, izjavili su UN-ovi meteorolozi.
Generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije, Michael Jarraud je za BBC izjavio da se efekat struje La Nina nastavlja i tokom ljetnog perioda. La Nina i El Nino su dvije velike pacifičke morske struje čija se dejstva osjećaju širom svijeta.
El Nino zagrijava planetu, dok je La Nina hladi. Ove godine, Pacifik je pod dejstvom moćne morske struje La Nina.
Učinak La Nina mogao se osjetiti u vidu obilnih kišnih padavina u Australiji, a manifestovao se i u vidu najnižih temperatura ikad zabilježenim u pojedinim dijelovima Kine.
Jarraud je za BBC rekao da se efekat zahlađenja nastavlja tokom ljetnog perioda, što za posljedicu ima globalno smanjenje temperatura.
Ovo bi, s druge strane, značilo da temperature na zemlji nisu rasle od 1998. godine, kada je El Nino struja prestala biti dominantna.
Manjina naučnika ispituje da bi to značilo da je globalno zagrijavanje doseglo svoj vrhunac i da je daleko veći efekat staklenika nego što se ranije pretpostavljalo. Jarraud se, međutim, ne slaže sa ovim pretpostavkama naučnika i tvrdi da će temperature, koje su rasle od 1998., biti daleko više od prosjeka u ovom stoljeću.
Jarraud tvrdi da, kada naučnici posmatraju klimatske promjene, oni ne smiju uzimati pojedinačne godine u obzir, nego trebaju pratiti duži period i trend globalnog rasta temperatura.
“La Nina je dio onoga što zovemo varijabilnost, i uvijek je bilo i uvijek će biti hladnijih i toplijih godina, ali je za klimatske promjene važno reći da je trend u porastu”, odlučan je u izjavi Jarraud.
Stručnjaci centra za meteorološka ispitivanja u Exeteru su izjavili da svijet može očekivati još jedan rekord u porastu temperatura u roku od pet godina ili manje, koji će najvjerovatnije biti povezan sa još jednom “epizodom” El Ninoa.
02.04.2008.
Otkrivena dosad najmanja crna rupa u svemiru
NASA-ini istraživači otkrili su dosad najmanju crnu rupu, četiri puta manju od mase Sunca, a veličine je većeg grada.
Mala crna rupa, poznata kao J1650, vjerovatno ima veću silu teže od većih crnih rupa, pronađenih u centrima galaksije. NASA-in stručnjak Nikolai Shaposhnikov je izjavio da ako bi se neko isuviše približio crnoj rupi J1650, dejstvom njene gravitacione sile izdužilo bi se tijelo čovjeka u debljinu špagete.
Kao i druge crne rupe, i ovu je formirala zvijezda koja se ugasila i pala uslijed vlastite gravitacije.
Shaposhnikov i njegov kolega Lev Titarchunk sa Goddard Space Flight Centera u Grebeltu koristili su NASA-in satelit Rossi X-ray Timing Explorer i novu metodu kako bi utvrdili veličinu crne rupe, pronađenu u sistemu unutar konstelacije Ara, u galaksiji “našeg” mliječnog puta.
Kako naučnici otkrivaju, nova crna rupa ima 3,8 puta veću masu od mase Sunca i oko 25 km promjera.
“Ovo čini crnu rupu najmanim objektom otkrivenim izvan solarnog sistema”, izjavio je Shaposhnikov.
Prethodna najmanja crna rupa pod imenom GRO 1655-40 imala je oko 6,3 puta veću masu od mase Sunca.
“Nevjerovatno je da je poznati fizičar i naučnik Albert Einstein predvidio da će crna rupa 3,8 puta veća od mase Sunca imati promjer od oko 25 km, veličinu jednog grada”, ističe se u NASA-inom izvještaju.
Ispod površine Titana krije se okean
Postoji vjerovatnoća da se veliki okean vode i amonijaka krije duboko ispod površine Titana, intrigantnog, narandžastog mjeseca planete Saturn, odranije poznatog po svom debelom pokrivaču oblaka i gustoj atmosferi, otkrivaju naučnici.
Astronomi nisu direktno posmatrali okean. Svemirska letjelica Cassini je vršila ispitivanja rotacija Titana i pomjeranja na području njegove površine, na osnovu kojih su uslijedili zaključci da je moguće da se okean nalazi 95 km ispod površine, prenosi Reuters.
Titan je Saturnov najveći mjesec i drugi najveći u solarnom sistemu, tek nešto manji od Jupiterovog mjeseca Ganymede.
Raniji rezultati istraživanja su pomogli stručnjacima da ustanove 50 lokacija, koje uključuju jezera, kanjone i planine na površini Titana. Posljednji podaci radara su istraživačima ukazali na pomjerenja reljefne površine planete u omjeru od 30 km.
Prema mišljenju naučnika, pomjeranje Titanove kore se može povezati sa vjetrovima u atmosferi. Međutim, veća pomjeranja reljefne građe Titana se mogu objasniti samo odvajanjem kore od jezgra posredstvom djelovanja sila okeana ispod površine planete.
Atmosferu Titana čine azot sa elemetnima ugljikovodika koji mu daju karakterističnu narandžastu boju. Atmosfera se sastoji od jedinjenja koja su postojala u Zemljinoj primordijalnoj atmosferi, ali Titan sadrži i više hemijskih jedinjenja kao što su metan i etan.
“Titan je jedna od sličnijih planeta Zemlji, ukoliko nije i najsličnija po reljefnim oblicima u solarnom sistemu, a uz to ima Zemlji najsličnije vremenske uslove”, izjavio je Ralph Lorenz, istraživač laboratorija primijenjene fizike pri Univerzitetu Johns Hopkins u Laurelu, Maryland.
“Mnogo je hladnije na Titanu nego na Zemlji, ali isti procesi kao što su specifična formacija oblaka i kiše se odvijaju na Titanu, s osnovnom razlikom što umjesto vode u procesima učestvuje tečni metan”, zaljučio je Lorenz.
Za Titan se smatra da ima stotine puta više tečnog ugljikovodika od svih poznatih rezervata nafte i prirodnog gasa na planeti Zemlji zahvaljujući kišama ugljikovodika, koji se nakuplja u udubljenjima koja formiraju jezera i dine.
|
©2008.BHlist.com
|
|
|
